SINDIKAT  POLICIJSKIH  SLUŽBENIKA
Zagreb, Avenija Gojka Šuška 1 - I. PAVILJON, prizemlje
Tel. 01/ 2426-296, spec. 26-296
Fax. 01/ 2426-246, spec. 26-246

Nadopuna prijave Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa protiv glavnog ravnatelja policije Nikole Miline

 Broj: SPS-01-02/82-2-2021.
Zagreb, 28. 12. 2021. godine

 

 

POVJERENSTVO
ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA

 

PREDMET: NIKOLA MILINA – GLAVNI RAVNATELJ POLICIJE
- nadopuna prijave o sukobu interesa državnog dužnosnika,
- dostavlja se .-

 

VEZA: Naš dopis broj: SPS-01-02/82-2021. od 27. 12. 2021. godine

 

Poštovani,

Sindikat policijskih službenika uputio vam je prijavu, broja i datuma iz veze, u nadležno postupanje protiv državnog dužnosnika Nikole Miline koji obnaša dužnost glavnog ravnatelja policije.

U navedenoj prijavi omaškom smo naveli da Uredbom o plaćama policijskih službenika nije propisano radno mjesto glavnog ravnatelja policije iz razloga jer nam se uvidom u navedenu Uredbu putem Internet preglednika nije učitao prilog 2. u kojem se nalazi radno mjesto glavni ravnatelj policije s koeficijentom 3,511 i dodatkom 40%, a što zapravo u konačnici ne mijenja na stvari već dodatno, po našem mišljenju, dovodi u pitanje osobnu odgovornost glavnog ravnatelja policije i njegov direktni sukob interesa jer primjenom Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika ostvario bi u protekle 4,5 godine oko 550.000,00 kuna manje neto plaće nego što trenutno prima po navedenoj Uredbi, a što ćemo zapravo u nastavku i obrazložiti.

Naime, po imovinskim karticama koje su objavljene na vašim web stranicama neto plaća glavnog ravnatelja policije Nikole Miline s koeficijentom 5,50 iznosi 21.939,61 kn (bruto 36.284,19 kn), ministra dr. sc. Davora Božinovića s koeficijentom 6,42 iznosi 20.473,40 kn (bruto 32.357,41 kn) i premijera Andreja Plenkovića s koeficijentom 7,86 iznosi 22.148,87 kn (bruto 34.550,21 kn).
Iz ovoga je sasvim jasno da se plaća Nikole Miline ne obračunava po tom koeficijentu državnog dužnosnika niti sukladno Zakonu o pravima i obvezama državnih dužnosnika već po Uredbi o plaćama policijskih službenika što je, po našem mišljenju, pogrešno i na štetu državnog proračuna.

Sasvim je nelogično da u sustavu plaća državnih dužnosnika premijer koji ima puno veći koeficijent i odgovornost prima manju neto plaću od glavnog ravnatelja policije za 1.733,98 kuna. Nelogično je i da ministar unutarnjih poslova, koji je hijerarhijski iznad glavnog ravnatelja policije i kojem je glavni ravnatelj odgovoran, a koji ima isto tako veći koeficijent, u konačnici ima manju neto plaću od glavnog ravnatelja policije za 3.926,78 kuna. Također napominjemo da plaće navodimo u neto iznosima iz razloga jer je to zapravo stvarni iznos koji država uplaćuje za određenog dužnosnika i koji je u konačnici stvarni iznos štete za državni proračun.

Naime, kada bi glavni ravnatelj policije primao plaću onako kako to propisuje Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a kako bi, po našem mišljenju, zapravo trebalo i biti jer su zakoni iznad uredbe, a osobito jer bi njegova obveza kao državnog dužnosnika trebala biti da zastupanje javnog, a ne privatnog interesa, onda bi neto plaća glavnog ravnatelja policije s koeficijentom 5,50 pomnožen s osnovicom za izračun plaće državnih dužnosnika i uvećana za 0,5% po navršenoj godini staža iznosila oko 25.000,00 kuna, odnosno oko 15,500,00 kuna bruto, što je manje za 11.000,00 kuna u neto plaći odnosno za 6,500 kuna u bruto plaći.

U konačnici to je razlika od oko 550.000,00 kuna u bruto iznosu na štetu državnog proračuna, odnosno od oko 325.000,00 kuna više nego što je Nikola Milina trebao dobiti kao državni dužnosnik.

S druge strane, u konkretnom slučaju reagirali smo ne samo, po našem mišljenju, zbog stjecanja nepripadajuće imovinske koristi već i zbog činjenice da je Nikola Milina bio dužan i obvezan, s pozicije dužnosti koju obnaša u Ministarstvu unutarnjih poslova, upoznati ministra dr. sc. Davora Božinovića i premijera Andreja Plenkovića o činjenici da je sama Uredba o plaćama policijskih službenika, a time i radno mjesto glavnog ravnatelja policije za koje je propisan koeficijent 3,511 i uvećanje od 40% u koliziji odnosno proturječnosti sa samim Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika i da se nikako ne bi trebala primjenjivati na njega jer su zakoni u Republici Hrvatskoj ipak iznad podzakonskih akata kao što je to primjerice Uredba o plaćama policijskih službenika.

Također smatramo da je bio dužan i obvezan predložiti s pozicije koju obnaša u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova izmjenu Uredbe o plaćama policijskih službenika na način da se njegovo radno mjesto briše ili da se pravno riješi drugačije, te do tada zahtijevati da ne ostvaruje pravo na plaću po navedenoj Uredbi već po Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a osobito zbog činjenice jer na taj način ostvaruje znatno veću neto plaću, koja premašuje plaću i samog premijera Andreja Plenkovića te ministra dr. sc. Davora Božinovića, a što je zapravo jasno vidljivo i iz same imovinske kartice državnog dužnosnika Nikole Miline.

Naime, Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika mijenjao se 2011. godine („Narodne novine“ br. 150/2011) kada je u njega dodatna dužnost glavnog ravnatelja policije s koeficijentom 5,50, dok se Uredba o plaćama policijskih službenika nakon toga mijenjala nekoliko puta i nakon toga je radno mjesto glavnog ravnatelja policije, slučajno ili namjerno prebačeno s prvog mjesta u poretku radnih mjesta u prilog 2. očito kako bi se na određeni način sklonilo iz fokusa. Uredba o plaćama policijskih službenika mijenjana je nekoliko puta i za vrijeme obnašanja dužnosti Nikole Miline kao glavnog ravnatelja policije pa je tako primjerice mijenjana 2019. godine („Narodne novine“ br. 24/2019), koja je tada prošla i njegovu suglasnost, pa ako već prije nije inicirao promjenu te Uredbe, jer je s istom po našem mišljenju u evidentnom sukobu interesa i pribavljanu veće imovinske koristi, bio je dužan i obvezan tada upozoriti da je navedeno njegovo radno mjesto i plaća u koliziji sa samim Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Pravilnikom o unutarnjem redu MUP-a jasno je i nedvojbeno propisano da glavni ravnatelj policije inicira donošenje propisa iz djelokruga rada policije koji propisuju prava i obveze policijskih službenika, dok je također činjenica da svi propisi, pa tako i sama Uredba o plaćama policijskih službenika, u postupku njihovog donošenja, izmjene ili dopune prolazi proceduru mišljenja i suglasnosti samog glavnog ravnatelja policije prije nego se šalje na odluku Vladi Republike Hrvatske i s tim smo zapravo sve rekli.

Također se ovdje želimo osvrnuti i na slučaj policijskog službenika Danila Petrovića  iz Policijske akademije kojeg je inspicirala Služba za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova radi protupravnog prisvajanja novčanog iznosa od 74.789,48 kuna, a koji novac mu je kao djelatniku Ministarstva unutarnjih poslova greškom djelatnice Odjela za obračun plaća Ministarstva unutarnjih poslova uplaćivan kao pogrešna naknada za troškove prijevoza u 6 godina, i u kojem je nakon nalaza i mišljenja Službe za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova, pokrenut disciplinski postupak za težu povredu službene dužnosti, ni više ni manje nego, od strane samog glavnog ravnatelja policije Nikole Miline.

Smatramo bitnim navesti i činjenicu da je policijski službenik Danilo Petrović pravomoćno proglašen odgovornim od strane Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Zagreb za što mu je kao kazna izrečen bezuvjetan prestanak državne službe, a također je navedeni predmet ustupljen u rad i kriminalističkoj policiji koja je protiv navedenog policijskog službenika podnijela kaznenu prijavu zbog kaznenog djela utaje iz čl. 232. st. 2. Kaznenog zakona za koje je nepravomoćno proglašen krivim od strane Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 7 mjeseci, odnosno na temelju čl. 56. KZ-a izrečena mu je uvjetna osuda koja se neće izvršiti ukoliko u vremenu provjeravanja od 2 godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

Iz navedene enormne razlike u plaći koju ostvaruje glavni ravnatelj policije kao policijski službenik naspram plaće koju bi trebao primati kao državni dužnosnik te iznosa plaća, ministra i premijera te svega navedenog u prethodnoj prijavi te nadopuni ove prijave i dalje smatramo da je glavni ravnatelj policije Nikola Milina u sukobu interesa i da svaki mjesec ostvaruje nepripadajuću enormnu imovinsku korist na štetu državnog proračuna i svih građana Republike Hrvatske stoga Vam podnosimo ovu nadopunu prijave protiv državnog dužnosnika Nikole Miline, koji obnaša dužnost glavnog ravnatelja policije, u nadležno postupanje.

S poštovanjem,

 

P R E D S J E D N I K

Mario Puškarić

 

KONTAKT

SINDIKAT POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

10000 ZAGREB, Avenija Gojka Šuška 1
I. PAVILJON (zeleni) / prizemlje
 
Radno vrijeme:
radnim danom od 8,00 do 16,00 sati

 

Telefon: 01/ 2426-296, specijal: 26-296
Telefaks: 01/ 2426-246, specijal: 26-246
E-mail: info@spsh.hr