Broj: SPS-01-02/82-3-2021.
Zagreb, 21. 3. 2022. godine

 

POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA
ZAGREB, Ulica Kneza Mislava 11

 

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE
URED ZA SPJEČAVANJE KORUPCIJE I OGRANIZIRANOG KRIMINALITETA
ZAGREB, Vlaška 116

 

PREDMET: NIKOLA MILINA – GLAVNI RAVNATELJ POLICIJE
- nadopuna prijave o sukobu interesa državnog dužnosnika,
- korištenje i materijalnih prava iz KUDSN-a,
- dostavlja se .-

 

VEZA:

Naš dopis broj: SPS-01-02/82-2021. od 27. 12. 2021. godine
Naš dopis broj: SPS-01-02/82-2-2021. od 28. 12. 2021. godine

 

Poštovani,

Sindikat policijskih službenika uputio vam je prijavu i nadopunu prijave, brojeva i datuma iz veze, u nadležno postupanje protiv državnog dužnosnika Nikole Miline koji obnaša dužnost glavnog ravnatelja policije.

Navedenom prijavom smo prijavili da imenovani državni dužnosnik Nikola Milina od dana obnašanja mandata glavnog ravnatelja policije do danas ostvaruje nepripadajuću mu imovinsku korist na štetu državnog proračuna kroz plaću policijskog službenika umjesto da ju ostvaruje po osnovi statusa državnog dužnosnika čime je u protekle 4,5 godine oštetio državni proračun za oko 550.000,00 kuna, a što smo vam u prethodnoj prijavi detaljno i obrazložili.

Ovdje želimo naglasiti još jednu okolnost koja se dogodila od naše prijave do danas, a ona je da je u međuvremenu donesena nova Uredba o plaćama policijskih službenika („Narodne novine“ br. 7/22 od 17. 1. 2022. godine) u kojoj je i dalje propisana plaća glavnog ravnatelja policije s koeficijentom 3,511 i dodatkom 40%, odnosno ukupnim koeficijentom od 4,915, a koja je u procesu donošenja svakako prošla „kroz ruke“ glavnog ravnatelja policije i koji je usprkos činjenicama koje na koje smo javno ukazali krajem 11. mjeseca 2021. godine i dalje ustrajao u nastojanju da ne ispravi tu nepravilnost čime je zapravo ustrajao u svom sukobu interesa. Ne čudi nas zašto, jer ipak je razlika između dužnosničke plaće i plaće policijskog službenika na mjesečnoj bazi u bruto iznosu cca. 11.000,00 kuna, a u neto iznosu je ona cca. 6.500,00 kuna, a samim time to ponašanje je i ulaganje u budućnost, odnosno mirovinu o kojoj čak i premjer može samo sanjati.

Međutim, ovom nadopunom prijave ističemo još jednu okolnost koja se odnosi na činjenicu da je državni dužnosnik Nikola Milina koristio prava državnih službenika i namještenika (regres, božićnicu i jubilarnu nagradu) koja mu isto tako nikako me mogu i ne smiju pripadati jer je državni dužnosnik sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je glavnog ravnatelja policije od trenutka njegove izmjene 2011. godine („Narodne novine“ br. 150/2011.) svrstao u kategoriju državnih dužnosnika i od tada pa do danas navedeni Zakon nije mijenjan, stoga je sasvim jasno da sva prava i obveze glavnog ravnatelja policije, osobito ona materijalna, prestaju po svakoj osnovi i moraju egzistirati samo i jedino po osnovi tog Zakona.

U našem postupanju od Ministarstva unutarnjih poslova zatražili smo podatak je li Nikola Milina, od kada obnaša dužnost glavnog ravnatelja policije, koristio pravo na regres, božićnicu i jubilarnu nagradu i time ostvario nepripadajuću imovinsku korist te tom prilikom dobili odgovor klase: 120-01/21-01/37, urborja: 511-01-157-22-2 od 3. 2. 2022. godine koji vam dostavljamo u prilogu zajedno s našim dopisom broj: SPS-01-2/1-2022. od. 3. 1. 2022. godine.

U odgovoru uz mnoge pokušaje pravdanja postupanja ističe se da glavni ravnatelj policije ima status policijskog službenika i da je ostvario, te da i dalje ostvaruje, prava propisana Kolektivnim ugovor za državne službenike i namještenike, koji je sklopljen između Vlade Republike Hrvatske kao poslodavca i sindikata u ime svojih članova, a kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada za državne službenike i namještenike zaposlene u državnim tijelima, a ne i za državne dužnosnike.

Također u odgovoru navodi se da je točno da sukladno odredbama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika glavni ravnatelj policije ulazi u kategoriju državnih dužnosnika, ali da je i sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima te Zakonu o policiji policijski službenik pa sukladno tome navodi se da se prema tome primjenjuje načelo „lex specialis derogat legi generali“ jer u tom konkretnom slučaju ono daje prednost odredbama Zakona o policiji i Zakona i policijskim poslovima i ovlastima, a također pravda se i nizom podzakonskih akata od Uredbe od klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredbe o izgledu odora policijskih službenika MUP-a do sporne Uredbe o plaćama policijskih službenika, kao i posjedovanjem certifikata razine „vrlo tajno“.

Posebno se navodi jedna doista nadasve smiješna činjenica, a ta je da Nikola Milina od kada obnaša dužnost glavnog ravnatelja policije nije konzumirao niti jedno pravo koje proizlazi iz Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, pa se postavlja jednostavno pitanje zašto i bi kada su u konkretnom slučaju prava iz navedenog Zakona itekako manja i nepovoljnija po njega nego ona koja koristi kao policijski službenik i u tome je zapravo sukus naše prijave i postupanja jer se državni dužnosnik mora voditi u svom djelovanju sljedećim načelima:

1. Načelom časnog, poštenog, savjesnog, odgovornog i nepristranog postupanja te zaštite vlastite vjerodostojnosti koje služi zaštiti dužnosnikove vjerodostojnosti i dostojanstva povjerene mu dužnosti te povjerenja građana,

2. Načelom osobne odgovornosti jer su dužnosnici osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti i ne mogu prebaciti odgovornost na druge ili sustav,

3. Načelom zaštite javnog interesa jer u svom djelovanju ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana, a osobito ne stjecati nepripadajuću im imovinsku korist i

4. Načelom transparentnosti s kojom građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.

Pozivati se također na načelo „lex specialis derogat legi generali“ i davati prednost odredbama Zakona o policiji i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima i to samo jednom policijskom službeniku je po našem mišljenju pogrešno i apsolutno krivo, ali očito u cilju zaštite sustava ili bolje rečeno pojedinaca u tom sustavu koji su u ovom slučaju suodgovorni, a ne samo glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

Naime, po našem mišljenju odgovornost Nikole Miline je doista neupitna jer je znao po kojoj osnovi prima plaću i koja prava je crpio po osnovi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, iako na navedena materijalna prava nije imao pravo kao državni dužnosnik, pa se nikako nije mogao opravdati da nije znao za nešto što zakonom nije zabranjeno ili regulirano, a osobito s obzirom na funkciju koju obnaša, jer nepoznavanje prava škodi ili bolje rečeno „ignorantia iuris nocet“, a isto tako nije ništa poduzeo da to spriječi ili promijeni, a osobito da vrati nepripadajuću imovinsku korist, već je svojom upornošću i daljnjim izmjenama propisa (Uredba o plaćama policijskih službenika „Narodne novine“ br. 7/2022. od 17. 1. 2022. godine) koja je također u postupku njenog donošenja prošla „kroz njegove ruke“ pokazao stvarnu namjeru za daljnje stjecanje nepripadajuće imovinske koristi i samo prikrivanje daljnjeg činjenja.

Naime, nakon što se Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika promijenio i svrstao glavnog ravnatelja policije u kategoriju državnih dužnosnika sva prava i obveze po osnovi statusa policijskog odnosno državnog službenika, a osobito ona materijalna, tada prestaju i više se nisu mogla primjenjivati na glavnog ravnatelja policije, a osobito jer se obnašanjem svoje dužnosti dužan voditi načelom zaštite javnog interesa.

Također i ovdje se želimo ponovno osvrnuti i na slučaj iz prakse u kojem se protiv policijskog službenika Danila Petrovića, radi protupravnog prisvajanja novčanog iznosa od 74.789,48 kuna, a koji novac mu je kao djelatniku Ministarstva unutarnjih poslova greškom djelatnice Odjela za obračun plaća Ministarstva unutarnjih poslova uplaćivan kao pogrešna naknada za troškove prijevoza u 6 godina, pokrenut disciplinski postupak za težu povredu službene dužnosti, ni više ni manje nego, od strane samog glavnog ravnatelja policije Nikole Miline. Smatramo bitnim navesti i činjenicu da je policijski službenik Danilo Petrović  pravomoćno proglašen odgovornim od strane Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Zagreb za što mu je kao kazna izrečen bezuvjetan prestanak državne službe, a također je navedeni predmet ustupljen u rad i kriminalističkoj policiji koja je protiv navedenog policijskog službenika podnijela kaznenu prijavu zbog kaznenog djela utaje iz čl. 232. st. 2. Kaznenog zakona za koje je nepravomoćno proglašen krivim od strane Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 7 mjeseci, odnosno na temelju čl. 56. KZ-a izrečena mu je uvjetna osuda koja se neće izvršiti ukoliko u vremenu provjeravanja od 2 godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

Iz svega do sada navedenog smatramo da je Nikola Milina u sukobu interesa i možebitnom počinjenju kaznenih djela koje se progone po službenoj dužnosti, stoga Vam podnosimo ovu nadopunu prijave u nadležno postupanje.

S poštovanjem,

 

PRILOG: -kao u tekstu.-

 

P R E D S J E D N I K

Mario Puškarić