Broj: SPS-01-02/19-2024.
Zagreb, 19. 7. 2024. godine

POVJERENSTVO
ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA

ZAGREB, Ulica Kneza Mislava 11/3

PREDMET: NIKOLA MILINA – GLAVNI RAVNATELJ POLICIJE
- prijava o sukobu interesa državnog dužnosnika,
- dostavlja se .-

Poštovani,

U Ministarstvu unutarnjih poslova dužnost glavnog ravnatelja policije obnaša Nikola Milina koji je na toj dužnosti od 24. 8. 2017. godine do danas, odnosno dužnost obnaša skoro sedam godina. U tih sedam godina državni dužnosnik Nikola Milina prima plaću policijskog službenika koja mu je propisana Uredbom o plaćama policijskih službenika (podzakonski akt Zakona o policiji), umjesto da, po našem mišljenju, prima plaću državnog dužnosnika koja mu je propisana Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Sukladno čl. 1. navedenog Zakona glavni ravnatelj policije državni je dužnosnik i po vašem stavu i stavu Visokog upravnog suda RH Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika je „lex specijalis“ u odnosu na Zakon o policiji kada je u pitanju glavni ravnatelj policije, stoga podredno i na samu Uredbu o plaćama policijskih službenika. Name, plaća za državne dužnosnike propisana je čl. 12. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnik, a koja jedino može biti uvećana 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža i to najviše do 20%.

Plaća državnog dužnosnika Nikole Miline javno je dostupna preko vaše web stranice svih ovih 7 godina i evidentno je da je ona bila znatno veća od samog čelnika tijela tj. ministra Davora Božinovića. Bila je čak i veća od plaće premijera Andreja Plenkovića, pa primjerice u imovinskim karticama koje su objavljene 2021. godine bruto plaća glavnog ravnatelja policije Nikole Miline iznosila je 36.284,19 kuna, ministra Davora Božinovića 32.357,41 kuna, a premijera Andreja Plenkovića 34.550,21 kuna.

Za istaći je da državni dužnosnik Nikola Milina svih ovih godina, pa i danas, prima plaću kao policijski službenik za radno mjesto glavni ravnatelj policije po Uredbi o plaćama policijskih službenika (podzakonski akt Zakona o policiji), a ne kao državni dužnosnik po Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika jer bi mu po tom Zakonu plaća bila itekako znatno manja od ministrove i premijerove.

Nadalje, što je i sam sadržaj ove naše prijave, činjenica je da je državni dužnosnik Nikola Milina koristio pravo iz članka 39. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od trenutka imenovanja na dužnost glavnog ravnatelja policije, odnosno od 24. 8. 2017. godine do 1. 4. 2024. godine (do primjene Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama kada je to pravo ukinuto svim državnim službenicima i namještenicima primjenom novih koeficijenta).

Naime članak 39. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, kojeg su sklopili sindikati s poslodavcem (Vladom RH), za sve državne službenike i namještenike, a ne nikako za državne dužnosnike, propisuje:

„Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim tijelima, i to za:
– 20 do 29 godina 4 %
– od 30 do 34 godine 8 %
– od 35 i više godina 10 %.“

Ostala materijalna prava koja može koristiti državni dužnosnik u koje spada i glavni ravnatelj policije (čl. 13. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika) su jedino naknada za odvojeni život, naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prehrane.

Iz svega navedenog sasvim je jasno da materijalno pravo iz čl. 39. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, koje je koristio glavni ravnatelj policije Nikola Milina je, po našem mišljenju, protuzakonito čime je protupravno pribavio imovinsku korist na štetu državnog proračuna.

U konkretnom slučaju primao je uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta od 4 i 8%, ovisno o godinama staža za pojedinu godinu, što bi u bruto novčanom iznosu tijekom obnašanja dužnosti glavnog ravnatelja policije bilo u rasponu od oko 1.500 do oko 2.500 kuna mjesečno. Uzmemo li prosjek u ovih 7 godina od 2.000 kuna mjesečno dolazimo do bruto iznosa od oko 160.000,00 kuna, odnosno od oko 20.000,00 eura s kojim je oštetio državni proračun.

Budući da smo vam glavnog ravnatelja policije Nikolu Milinu već prije prijavili i da ste svojom odlukom, koju je sada potvrdio i Visoki upravni sud RH, jasno dali do znanja da državnom dužnosniku nikako ne mogu pripadati prava koja se odnose na državne službenike i namještenike propisana Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, koje sindikati ugovaraju za svoje članove u pregovorima s Vladom RH, ponovno smatramo da je glavni ravnatelj policije Nikola Milina u sukobu interesa i da je svaki mjesec od 24. 8. 2017. godine do 1. 4. 2024. godine ostvarivao nepripadajuću imovinsku korist na štetu državnog proračuna.

Stoga vam podnosimo ovu prijavu u nadležno postupanje i molimo da donesete meritornu odluku te nas obavijestite pisanim putem.

Presuda Visokog upravnog suda RH: https://www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/akti/2024/nikola_milina_p-33621_presuda_visokog_upravnog_suda_republike_hrvatske_usll-68-24.pdf

Prijava Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa: https://spsh.hr/obavijesti-sindikata/290-sindikat-prijavio-nikolu-milinu-uskok-u-i-povjerenstvu-za-odlucivanje-o-sukobu-interesa-jer-je-uz-placu-koristio-i-materijalna-prava-iz-kolektivnog-ugovora-kao-drzavni-duznosnik

P R E D S J E D N I K

Mario Puškarić, mag. crim.