Broj: SPS-01-02/28-2026.

Zagreb, 12. 9. 2026. godine

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

POVODOM DANAŠNJEG JAVNOG ISTUPA

GLAVNOG RAVNATELJA POLICIJE NIKOLE MILINE

POVODOM TRAGIČNOG DOGAĐAJA U SLATINI

PREDMET:  Očitovanje na izjave glavnog ravnatelja policije povodom tragičnog događaja u Slatini – zahtjev za pravednim tretmanom policijskih službenika i utvrđivanjem odgovornosti na svim razinama

 Sindikat policijskih službenika izražava duboku i iskrenu sućut obitelji i bližnjima žrtve tragičnog zločina u Slatini. Riječ je o nenadoknadivom gubitku i tragediji koja je s pravom potresla cijelu hrvatsku javnost.

 Upravo zato ovaj događaj nikako ne smije završiti samo na disciplinskim postupcima protiv policijskih službenika koji su se u trenutku događaja nalazili na terenu ili bili u smjeni.

 Nakon istupa glavnog ravnatelja policije Nikole Miline i javno iznesenih rezultata izvanrednog nadzora, smatramo svojom profesionalnom i moralnom obvezom otvoriti pitanje koje nadilazi pojedinačno postupanje.

 Ovo više nije samo pitanje što je učinio pojedini policijski službenik već je ovo je pitanje kako je organiziran policijski sustav koji bi svim građanima trebao jamčiti sigurnost i povjerenje.

 Godinama Sindikat policijskih službenika upozorava na kronični nedostatak policijskih službenika na poslovima neposredno vezanima uz sigurnost građana. Da na terenu nema dovoljno policajaca, svakodnevno svjedoče i sami građani.

 U policijskim postajama nema dovoljno operativnih dežurnih, kriminalistička policija opterećena je velikim brojem predmeta i administracijom, dok istodobno obujam posla neprestano raste.

 Istodobno, sustav ima sve veći broj organizacijskih struktura, rukovodećih i drugih radnih mjesta koja ne rješavaju problem nedostatka ljudi na terenu niti neposredno provode policijske ovlasti. Umjesto toga, pojedine organizacijske strukture i radna mjesta, prema našem mišljenju, sve više postaju svrha sami sebi.

 Kada se analizira broj rukovodećih policijskih službenika, dolazimo do poraznog podatka da, prema raspoloživim podacima Sindikata, na približno tri policijska službenika dolazi jedan rukovoditelj.

 Istodobno je fokus i opterećenost policije čuvanjem državne granice dodatno smanjio ionako nedovoljan broj policijskih službenika koji bi trebali biti angažirani na poslovima zaštite života, ljudi i imovine građana. Postavlja se pitanje zašto se za te poslove u većoj mjeri nisu angažirali drugi raspoloživi kapaciteti države, uključujući pričuvnu policiju i druge sigurnosne službe. To je stanje koje je dugoročno neodrživo.

 Posebno se mora podsjetiti na reorganizaciju policijskog sustava provedenu 2023. godine, za koju je bila najavljivana intencija smanjenja broja zaposlenih u Ravnateljstvu policije i povećanja broja policijskih službenika u policijskim upravama i policijskim postajama.

 Iako je takva intencija sama po sebi bila razumljiva, Sindikat policijskih službenika i tada je upozoravao na način provedbe i posljedice takvih kadrovskih promjena.

 Danas moramo postaviti i pitanje je li reorganizacija ujedno iskorištena za promjene na rukovodećim i drugim položajima unutar sustava te jesu li pri tome stručnost i profesionalnost uvijek bile ispred kriterija poslušnosti i podobnosti.

 Kao posebno pitanje izdvajamo slučajeve napredovanja i premještaja sindikalnih dužnosnika koji ne rade policijske poslove već su profesionalci u sindikatima na odgovorna i bolje plaćena radna mjesta unutar sustava, uključujući slučaj premještaja iz Policijske uprave zagrebačke u Ravnateljstvo policije jednog od predsjednika reprezentativnog sindikata i s tim smo sve rekli kako sustav kojim upravlja Nikola Milina funkcionira.

 Ako se sindikalna neovisnost treba temeljiti na slobodi kritiziranja vlasti, onda se mora postaviti pitanje može li takva neovisnost postojati ako se istodobno pojedince koji vlast ne kritiziraju nagrađuje boljim radnim mjestima i napredovanjem, dok se one koji kritiziraju nagrađuje fabriciranim i paušalnim anonimnim prijavama u kojima se izravno uključuje i sam glavni ravnatelj policije Nikola Milina. Posebno zabrinjava mogućnost da se anonimne prijave i mehanizmi unutarnjih provjera koriste kao sredstvo odvraćanja od zakonitog sindikalnog djelovanja, javnog ukazivanja na probleme u sustavu i pozivanja odgovornih osoba na odgovornost, što smatramo nedopustivim i protivnim samoj svrsi i slobodi sindikalnog djelovanja.

 Ne može se sigurnost građana graditi tako da se smanjuje broj ljudi koji neposredno rade policijski posao, dok se istodobno povećava administracija i broj funkcija unutar sustava.

 U konkretnom slučaju na teren je izašla jedna patrola, zato javno pitamo glavnog ravnatelja policije Nikolu Milinu:

 Kako očekivati da dvoje policijskih službenika istodobno pruži neposrednu zaštitu žrtvi, osigura mjesto događaja, traga za osumnjičenikom, obrađuje sve dostupne informacije i istodobno ostane raspoloživo za druge događaje na području koje pokriva?

 Znaju li građani i ministar da postoje policijske postaje u kojima često nema dovoljno raspoloživih patrola, odnosno da u pojedinim smjenama jedna patrola pokriva čitavo postajno podruje, a ne samo jedan sektor?

 I konačno:

 Što je glavni ravnatelj policije Nikola Milina tijekom gotovo devet godina svog mandata konkretno poduzeo kako bi se takvo stanje promijenilo?

 Policijski službenici ne mogu biti na dva mjesta istodobno i ne mogu nadoknaditi nedostatak ljudi koji je posljedica dugogodišnjeg upravljanja sustavom, odnosno, bolje rečeno, nedovoljne brige za ljudske potencijale.

 Činjenica da mladi ljudi, u naponu snage i nakon relativno kratkog vremena provedenog u policiji, napuštaju sustav zbog razočaranja u njegovo funkcioniranje govori dovoljno sama za sebe.

 Prema javno iznesenim rezultatima nadzora, policijski službenici stigli su na adresu u roku od deset minuta od zaprimanja dojave, postupali prema žrtvi, obišli okolno područje i poduzeli radnje u cilju pronalaska osumnjičenika.

 Ako je naknadnim nadzorom utvrđeno da je bilo propusta u organizaciji traganja, komunikaciji ili angažiranju dodatnih snaga, tada se mora odgovoriti i na pitanje:

 Tko je bio odgovoran za organizaciju rada i osiguravanje potrebnih kapaciteta?

 Pojedinačni policijski službenik može odgovarati za vlastito postupanje, ali ne može odgovarati za način organiziranja rada, raspoloživost ljudstva, zapovijedanje i funkcioniranje sustava jer za to su odgovorni oni koji tim sustavom rukovode, a na čelu policijskog sustava nalazi se glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

 Zato smatramo neprihvatljivim da se odgovornost za moguće sustavne propuste zaustavi i prebaci na policijskog službenika koji je u određenom trenutku bio u smjeni i postupao.

 Postoji još jedan problem o kojem se premalo govori a na koji smo često upozoravali – policijski službenici napuštaju sustav i razlog nije plaća.

 Mnogi odlaze zbog nezadovoljstva načinom upravljanja, loših međuljudskih odnosa, osjećaja nepravde, pritisaka, nedostatka profesionalnog uvažavanja i nedostatka odgovarajuće pravne zaštite.

 Godinama upozoravamo i na problem političkog i interesnog kadroviranja, osobito kada je riječ o imenovanju rukovodećih policijskih službenika.

 O toj su problematici javno progovorile i druge organizacije, među ostalima i Strukovna udruga kriminalista, koja se obratila premjeru Andreju Plenkoviću.

 Prečesto se kod imenovanja rukovoditelja, umjesto pitanja „Tko je najbolji za posao?“, postavlja pitanje „Tko će biti najposlušniji i čiji je?“

 Takav način upravljanja dugoročno uništava profesionalnost policije.

 Policiji trebaju rukovoditelji koji će znati organizirati posao, zaštititi svoje ljude, donositi zakonite odluke i preuzeti odgovornost.

 Poslušnost ne smije biti kriterij za rukovođenje policijom. Stručnost, zakonitost, profesionalnost i odgovornost moraju biti.

 Sindikat policijskih službenika već je upozoravao na potrebu snažnije kaznenopravne zaštite policijskih službenika, kao što su to učinili i drugi sindikati i Strukovna udruga kriminalista.

 Od policajca se očekuje da bude prvi kada treba zaštititi građanina, očekuje se da ulazi u opasne situacije, očekuje se da riskira vlastiti život kako bi zaštitio druge, očekuje se da provodi zakon i kada je to teško i da prema svima postupa jednako.

 A kada isti taj policajac postane meta napada, prijetnje ili pritiska, zaštita sustava često nije ni približno onakva kakvu bi trebao imati.

 To smo posebno naglašavali i u slučaju „Nakaze“, kada smo tražili odgovornost glavnog ravnatelja policije Nikole Miline i postavljali pitanje je li bilo pritisaka na šibensku policijsku službenicu.

 Posebno zabrinjava činjenica da, prema informacijama kojima raspolaže Sindikat, iz sustava kojim rukovodi Nikola Milina s policijskom službenicom nije ostvarena ni odgovarajuća komunikacija, a kamoli ozbiljan razgovor kojim bi se pokušalo utvrditi kakvim je pritiscima bila izložena i pružiti joj odgovarajuća zaštita.

 Stoga s pravom postavljamo pitanje koliko je vrh policijskog sustava doista zainteresiran za zaštitu policijskih službenika koji neposredno provode policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti.

 Ako država od policijskog službenika traži maksimalnu odgovornost, onda mu mora osigurati i maksimalnu pravnu i institucionalnu zaštitu.

 Izvanredni nadzor može i mora utvrditi je li pojedinac pogriješio, ali ako je utvrđena slabost u organizaciji traganja, komunikaciji, koordinaciji i angažiranju snaga, tada se mora utvrditi i rukovodna odgovornost za takvo stanje.

 Ne možemo imati sustav u kojem odgovornost putuje samo prema dolje, jer ako policajac odgovara za ono što je učinio, rukovoditelj mora odgovarati i za ono što nije učinio.

 Upravo zato godinama postavljamo pitanje odgovornosti za stanje hrvatske policije.

 Ovo stanje u policiji nije nastalo preko noći, nije nastalo niti zbog jedne smjene, nije nastalo ni zbog jednog policijskog službenika.

 Nastalo je godinama.

 Godinama mi kao sindikat upozoravamo na manjak ljudi, odlazak službenika, probleme u organizaciji, loše međuljudske odnose, dvostruke kriterije, način imenovanja rukovoditelja i nedostatak odgovarajuće zaštite policijskih službenika.

 Ako se na upozorenja ne reagira, ako se problemi samo prebacuju s jedne razine na drugu i ako se sustav uglavnom bavi samim sobom, onda se mora postaviti pitanje odgovornosti onih koji ga vode.

 Sindikat policijskih službenika smatra da je za ovakvo stanje sustava najodgovorniji glavni ravnatelj policije Nikola Milina, ne samo zbog odluka koje su donesene, nego i zbog odluka koje nisu donesene te problema koji godinama nisu riješeni.

 Jer odgovornost rukovoditelja nije samo u tome da potpiše odluku.

 Odgovornost rukovoditelja je i da pravodobno prepozna problem, upozorenje shvati ozbiljno i poduzme mjere prije nego što posljedice postanu tragične.

 Policijski službenici nisu strojevi i ne mogu istodobno biti na više mjesta, ne mogu nadoknaditi manjak ljudi i ne mogu sami popraviti sustav koji godinama nije rješavao vlastite probleme.

 Ono što mogu jest raditi svoj posao najbolje što mogu u okolnostima koje im je sustav osigurao.

 Zato ovaj tragični događaj mora biti upozorenje, a ne samo povod za pronalazak nekoliko pojedinaca kojima će se pripisati odgovornost i prebaciti odgovornost onoga koji je za policijski sustav odgovoran, a to je glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

 Jer glavni ravnatelju policije, policija ne postoji da bi se bavila sama sobom, nego postoji zbog građana i njihove sigurnosti i zaštite.

 Sustav koji se godinama više bavi vlastitim unutarnjim problemima, kadroviranjem, funkcijama i preživljavanjem pojedinaca na tim funkcijama, a ne sigurnošću građana i zaštitom vlastitih policijskih službenika – mora se mijenjati.

 Vrijeme je da se prestane upravljati posljedicama i počne upravljati policijom.

 Sindikat policijskih službenika još jednom izražava iskrenu sućut obitelji i bližnjima žrtve i jasno poručujemo:

 Nećemo dopustiti da policajac na prvoj liniji postane žrtveni jarac za probleme sustava koje nije policajac stvorio i koje sam ne može riješiti.

 PREDSJEDNIK 

 Mario Puškarić, mag. crim.

Broj: SPS-01-02/27-2026.

Zagreb, 9. 9. 2026. godine

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

n/r premijera gosp. Andreja Plenkovića

PREDMET:  NIKOLA MILINA – GLAVNI RAVNATELJ POLICIJE

-          zahtjev za očitovanje o pravnoj osnovi i troškovima zaštite članova obitelji glavnog ravnatelja policije,

-          odgovor, traži se .-

Poštovani premijeru, gospodine Plenković,

Sindikat, prema informacijama kojima raspolaže, ima saznanja da se od dana imenovanja glavnog ravnatelja policije Nikole Miline (24. 8. 2017. godine) uz mjere zaštite koje se provode prema njemu kao štićenoj osobi III. kategorije, angažiraju policijski službenici i druga materijalno-tehnička sredstva MUP-a radi zaštite članova njegove obitelji, odnosno supruge i djece.

S obzirom na to da bi se u tom slučaju radilo o angažiranju policijskih službenika, službenih vozila, goriva, opreme, radu izvan redovnog radnog vremena te drugim troškovima koji se podmiruju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, molimo Vladu Republike Hrvatske da se jasno i potpuno očituje o sljedećem:

1. Provodi li se, odnosno je li se od dana stupanja Nikole Miline na dužnost glavnog ravnatelja policije provodila zaštita njegove supruge i/ili djece od strane policijskih službenika MUP-a?

2. Ako je odgovor potvrdan, molimo navesti pravnu osnovu na temelju koje je takva zaštita određena, uključujući konkretan zakon, uredbu, odluku ili drugi podzakonski akt.

3. Tko je donio odluku o pružanju takve zaštite – Vlada Republike Hrvatske, ministar unutarnjih poslova, nadležna ustrojstvena jedinica MUP-a ili drugo nadležno tijelo ili osoba?

4. Je li za pružanje zaštite članovima obitelji glavnog ravnatelja policije Nikole Miline donesena posebna odluka ili sigurnosna prosudba te, ako jest, koje je tijelo donijelo takvu odluku?

5. Molimo navesti temeljem koje odredbe važeće Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja članovi obitelji glavnog ravnatelja policije ostvaruju pravo na takvu zaštitu.

6. Jesu li sva pismena (izvješća policijskih službenika i dr.) imala identičan način korespondencije kako je to i u slučaju štićenih osoba I. kategorije (predsjednik Vlade RH, predsjednik RH, predsjednik Hrvatskog sabora i dr.) putem operativnog dežurstva Uprave za posebne poslove sigurnosti i ako nije iz kojeg razloga nije?

7. Molimo dostaviti podatak o ukupnom broju policijskih službenika koji su tijekom mandata glavnog ravnatelja policije Nikole Miline bili angažirani na zaštiti članova njegove obitelji, po godinama, odnosno razdobljima.

8. Molimo dostaviti ukupan financijski trošak koji je za državni proračun nastao temeljem takvog angažmana, uključujući:

- troškove plaća i dodataka za rad angažiranih policijskih službenika,

- troškove prekovremenog rada,

- troškove službenih vozila, goriva i cestarine,

- troškove održavanja i amortizacije vozila i opreme,

- troškove dnevnica, naknada i drugih materijalnih prava te

- druge izravne i neizravne troškove povezane s pružanjem predmetne zaštite.

9. Molimo da se ukupni trošak iskaže najmanje po godinama, od početka mandata glavnog ravnatelja policije Nikole Miline do dana odgovora na ovaj zahtjev.

10. Molimo navesti koliko je policijskih službenika i službenih vozila u pojedinim razdobljima bilo potrebno angažirati radi zaštite članova obitelji.

11. Ako se zaštita članova obitelji glavnog ravnatelja policije Nikole Miline i dalje provodi, molimo navesti na temelju kojeg trenutno važećeg akta i do kada je takva zaštita određena.

Posebno ističemo da prema članku 13. navedene Uredbe glavni ravnatelj policije ima status štićene osobe III. kategorije, dok se u stavku 2. istog članka izrijekom navode članovi uže obitelji štićenih osoba I. kategorije.

Također, kada smo problematizirali činjenicu da Nikola Milina, uz status državnog dužnosnika, koristi regres, božićnicu, dar za djecu i druga materijalna prava iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, koji sindikati sklapaju s Vladom Republike Hrvatske u ime državnih službenika i namještenika, Milina se izjasnio da ta prava ne koristi kao državni dužnosnik, već kao policijski službenik.

Međutim, upravo je zbog korištenja tih materijalnih prava Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u dva navrata utvrdilo nepravilnosti i izreklo mu novčane kazne. U prvom postupku utvrđeno je da je tijekom više godina koristio prava koja mu kao državnom dužnosniku nisu pripadala, dok je 2025. godine ponovno kažnjen zbog istoga.

Istodobno, posebno je zanimljiva činjenica da je Nikola Milina tijekom obnašanja dužnosti ostvarivao plaću temeljem propisa koji uređuju plaće policijskih službenika, iako je njegov status glavnog ravnatelja policije zakonom vezan uz status državnog dužnosnika. Na tu je okolnost Sindikat policijskih službenika godinama upozoravao, uključujući i činjenicu da je njegova plaća bila viša od plaće ministra unutarnjih poslova i Vas kao predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Zanimljivo je da je i u svojoj obrani naveo da bi viša plaća policijskih službenika koji su hijerarhijski ispod njega narušila hijerarhijski sustav rukovođenja u policiji pa nas zanima je li viša plaća glavnog ravnatelja policije narušila hijerarhijski sustav rukovođenja u Vladi Republike Hrvatske budući da ste i Vi i svi ministri u Vladi Republike Hrvatske imali znatno manju plaću od Nikole Miline.

Stoga nas, a vjerujemo i hrvatsku javnost, zanima kako će se sada Nikola Milina izjasniti o svom statusu posebno imajući u vidu činjenicu da status štićene osobe u pravilu proizlazi iz obnašanja najviših državnih dužnosti.

Ako je, kada je trebalo opravdati korištenje materijalnih prava iz Kolektivnog ugovora, ta prava koristio kao policijski službenik, postavlja se pitanje hoće li se sada, kada iz njegovog statusa proizlaze određene pogodnosti i zaštita povezane s obnašanjem dužnosti, pozvati na status državnog dužnosnika.

Drugim riječima, ne može se status birati ovisno o tome koje mu je pravo u konkretnom trenutku povoljnije. Stoga upravo zato očekujemo jasno i nedvosmisleno očitovanje Nikole Miline: je li on državni dužnosnik ili policijski službenik?

Jer ako je državni dužnosnik kada se odlučuje o njegovim ovlastima, odgovornostima i statusu, onda se postavlja pitanje po kojoj osnovi koristi prava namijenjena policijskim službenicima. A ako je policijski službenik kada ostvaruje materijalna prava i plaću, onda se mora odgovoriti na pitanje na kojoj osnovi istodobno uživa prava i status koji proizlaze iz obnašanja dužnosti državnog dužnosnika.

To nije samo pitanje Nikole Miline, nego pitanje jednakog postupanja, zakonitosti i odgovornosti svih državnih dužnosnika.

Stoga smatramo opravdanim zatražiti jasno očitovanje o pravnoj osnovi njegovog statusa štićene osobe i eventualne zaštite članova njegove obitelji i to od prvoga dana od kada je stupio na tu dužnost.

Naglašavamo da Sindikat ovim zahtjevom ne traži podatke koji bi mogli ugroziti sigurnost štićene osobe ili članova njegove obitelji, način provođenja zaštite, raspored policijskih službenika, rute kretanja, lokacije, operativne postupke ili druge podatke koji bi mogli predstavljati sigurnosni rizik.  Tražimo isključivo transparentno očitovanje o pravnoj osnovi, nadležnosti za donošenje odluke, opsegu angažmana i financijskim učincima za državni proračun Republike Hrvatske, u mjeri u kojoj se ti podaci mogu učiniti dostupnima javnosti.

Smatramo da je posebno važno razjasniti navedeno pitanje imajući u vidu da se policijski službenici angažirani na ovakvim poslovima istodobno izdvajaju iz drugih policijskih zadaća, dok se Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano suočava s nedostatkom policijskih službenika i potrebom za njihovim dodatnim angažiranjem i prekovremenim radom.

U interesu javnosti očekujemo potpuno i argumentirano očitovanje Vlade Republike Hrvatske te dostavu traženih podataka.

S poštovanjem,

P R E D S J E D N I K

Mario Puškarić. mag. crim.

O TOME OBAVIJEST:

- gosp. Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske,

- gosp. Zlatko Komadina, predsjednik Odbora za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora,

- gosp. Ranko Ostojić, predsjednik Odbora za unutarnju politiku Hrvatskog sabora,

- gosp. dr. sc. Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova,

. mediji,

- ARHIVA, ovdje.-

Opširnije...

Broj: SPS-01-02/22-2026.

Zagreb, 1. 9. 2026. godine

PREDMET:       SINDIKALNI SUSRET SINDIKATA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA – TAR / ISTRA,

• zaprimanje prijava.-

4 I VIŠE DANA OVISNO O VAŠIM ŽELJAMA

ALL ICLUSIVE PONUDA

TEČAJ RONJENJA

Poštovane kolegice i kolege,

Sindikat policijskih službenika organizirao je V. sportske igre koje se održavaju u turističkom naselju Valamar Tamaris Resort – Tar u prekrasnoj Istri s trajanjem od minimalno 4 dana u periodu 1. 10. - 4. 10. 2026. godine (četvrtak – nedjelja) s All Inclusive ponudom i s mogućnošću boravka par dana prije ili par dana poslije osnovnog termina, ovisno o vašim željama i raspoloživim terminima resorta. Uz navedenu ponudu za one koji to žele bit će organiziran tečaj ronjenja.

Cilj našeg sindikalnog susreta je druženje i odmor, a sam turistički kompleks u Taru prilagođen je boravku obitelji, stoga pozivamo sve koji su zainteresirani da se odazovu i provedu ugodan boravak u prekrasnom malom istarskom turističkom gradiću koji je smješten uz more između Rovinja i Poreča.

Cijena boravka u osnovnom terminu 1. 10. – 4. 10. 2026. godine (4 dana – 3 noćenja) iznosi 237,00 eura, dok svaki dan boravka više iznosi 79,00 eura po noćenju i navedena cijena odnosi se za članove Sindikata, kao i članove njihovih obitelji za koje član snosi plaćanje, uz mogućnost plaćanja do 6 rata putem obustave na plaći, dok cijena za osobe koji nisu članovi sindikata iznosi 30% više odnosno 308,00 eura, a svaki dan boravka više iznosi 109,00 eura po noćenju i ne postoji mogućnost plaćanja na rate i putem obustave na plaći.

Dozvoljeni su kućni ljubimci uz nadoplatu od 30,00 eura po danu, a ukoliko netko želi koristiti jednokrevetnu sobu u hotelu nadoplata iznosi 35,00 eura po danu te je prethodno potrebno provjeriti sa Sindikatom raspoloživost.

Boravak za djecu do 2 godine je besplatan, cijena za djecu od 2 do 12 godina u sobi sa dvije osobe koje plaćaju punu cijenu usluge je 50% niža, dok u sobi sa jednom osobom koja plaća punu cijenu usluge cijena je 30% niža.

Valamar Tamaris Resort je prekrasno uređeno turističko naselje s puno sportskih sadržaja gdje vas čeka All Inclusive ponuda. Doručak je od 7,00 do 10,00 sati, ručak od 12,00 do 14,00 sati, večera od 19,00 do 21,00 sati po principu švedskog stola, a za vrijeme ručka i večere na usluzi je neograničeno piće iz šankomata (vino, pivo, sokovi i voda). Također u vremenu od 14,00 do 17,00 sati dostupno je korištenje snack bara Taverna u kojem su dostupni sendviči, burgeri, sladoled, kolači i piće, kao i korištenje bazena, saune, bicikla i drugih usluga koje pruža resort.

Dolazak na sindikalni susret je u iza 14,00 sati prvi dan ovisno terminu dolaska, a odlazak nakon doručka do 11,00 sati zadnji dan ovisno o terminu odlaska.

Cijena tečaja ronjenja je 300,00 eura (uključena i godišnja članarina za ronilački klub „REK Solin“) i postoji mogućnost plaćanja do 6 rata putem obustave na plaći, ali samo za članove sindikata i članove njihove obitelji za koje član snosi trošak.

Za sudjelovanje na sindikalnim susretima državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od 3 radna dana u jednoj kalendarskoj godini sukladno članku 28. stavku 1. alineji 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Zahtjev za plaćeni dopust podnosi se neposrednom rukovoditelju u ustrojstvenoj jedinici u kojoj je sudionik zaposlen, a potvrdu o sudjelovanju na sindikalnom susretu izdat će sindikat na zahtjev sudionika.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na sindikalnom susretu trebaju popuniti prijavnicu koju šaljemo u prilogu dopisa i dostaviti je osobno ili elektroničkom poštom na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do 25. 9. 2026. godine.

Plaćanje putem obustave na plaći i na rate (do 6 rata) moguće je samo članovima sindikata (uključujući i članove njihove obitelji za koje trošak snosi član sindikata) na način da prva rata dospijeva u listopadu na plaći za rujan 2026. godine, dok su osobe koje nisu članovi sindikata u obvezi platiti do 25. 9. 2026. godine puni iznos od 308,00 eura.

U slučaju otkazivanja sindikalnog susreta od strane Sindikata izvršit će se povrat uplaćenih novčanih sredstava, a ukoliko osoba koja se prijavila ne otkaže dolazak do 25. 9. 2026. godine, bez obzira na razloge otkazivanja, neće joj se izvršiti povrat niti povlačenje obustave na plaći zbog obveza Sindikata prema davatelju usluge.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti svom sindikalnom povjereniku ili u sjedište Sindikata policijskih službenika (kontakt: 01/ 2426-296, specijal: 26-296 ili mobitel: 091/ 6126-462).

S poštovanjem,

PRIJAVNICA

P R E D S J E D N I K

Mario Puškarić, mag. crim.

SINDIKAT POLICIJSKIH SLUŽBENIKA PODRŽAVA PROSVJED „HODAJ ZA LIKU, HODAJ ZA HRVATSKU!“ I POZIVA SVE POLICIJSKE SLUŽBENIKE KOJI NISU U SLUŽBI DA DOĐU NA PROSVJED ????????‍♀️

Sindikat policijskih službenika daje punu i bezrezervnu podršku građanima koji će se okupiti na prosvjedu „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku!“.

Za nas ovo nije pitanje politike, političkih stranaka ni stranačkih boja. Ovo je pitanje ljudi, njihovog zdravlja, sigurnosti, dostojanstva i prava na život u čistom i sigurnom okolišu.

Upravo zato želimo jasno reći – policijski službenici ne mogu biti članovi političkih stranaka. Njihova je dužnost štititi živote, sigurnost ljudi i njihovu imovinu, bez obzira na politička uvjerenja i pripadnost.

Pojedinci ovaj prosvjed pokušavaju prikazati kao politički ili ga žele ispolitizirati. Mi smatramo i na to jasno odgovaramo – politika s ovim nema veze.

Policijski službenici koji će se, u svoje slobodno vrijeme i izvan službe, pridružiti građanima ne dolaze predstavljati bilo koju političku opciju. Dolaze kao ljudi, kao građani i kao policijski službenici koji svojim sudjelovanjem žele dati doprinos cilju koji je u samoj srži policijske službe – zaštiti ljudi, njihovog zdravlja, sigurnosti i imovine.

Ali za nas ova podrška ima i posebnu težinu.

Danas, kada je našoj policijskoj službenici iz afere “Nakaze” najteže, građani su stali uz nju. Nisu šutjeli, nisu okrenuli glavu i pokazali su da prepoznaju nepravdu i da im je stalo do “običnih i malih”, ali poštenih i časnih, policijskih službenika.

Danas, kada ti isti građani trebaju našu podršku, minimum što možemo učiniti jest stati uz njih.

To nije samo stvar sindikalne solidarnosti. To je pitanje ljudskosti, principa i zahvalnosti.

Zato pozivamo naše članice i članove, sve policijske službenike koji nisu u službi, ali i sve građane koji dijele ove vrijednosti, da se pridruže prosvjedu.

Kad su građani stali uz našu policijsku službenicu, mi smo dužni stati uz građane.

Jer policija postoji zbog građana. A kada građani
traže sigurnost, zdravlje i zaštitu svog života i imovine – želimo biti uz njih.

Budimo zajedno.
Budimo glasni.
Pokažimo da solidarnost nije samo riječ.

HODAJ ZA LIKU.
HODAJ ZA HRVATSKU! ????

Sindikat policijskih službenika